Pitajte nas
NA OVOJ STRANICI
Nastojimo biti transparentni, pristupačni i razumljivi svim građanima.
Središnja smo banka europodručja i radimo za oko 350 milijuna europskih građana. Održavamo stabilnost cijena i pridonosimo sigurnosti banaka.
Želite li znati više o nama, o našem radu i o tome kako on utječe na vas? Pritisnete li bilo koju od donjih tema, prikazat će vam se odgovori na najčešća pitanja. Želite li nam postaviti pitanje, možete to učiniti na dnu ove stranice.
Nastojimo biti transparentni, pristupačni i razumljivi svim građanima.
O ESB‑u
Europska središnja banka (ESB) središnja je banka europodručja i pomno prati zalihe i optjecaj euronovčanica i eurokovanica. Svoj glavni cilj, održavanje stabilnosti cijena, postižemo prije svega određivanjem odgovarajućih kamatnih stopa.
Odgovorni smo i za nadzor banaka u sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM).
U radu se vodimo načelima transparentnosti, neovisnosti i odgovornosti.
Europska unija trenutačno ima 24 službena jezika. S nama možete komunicirati na bilo kojem od njih. Jezici kojima se služimo u komunikaciji s građanima ovise o ciljnoj publici i okolnostima. ESB objavljuje pravne akte na svim službenim jezicima EU‑a. Engleski je naš radni jezik.
ESB je u zajedničkom vlasništvu središnjih banaka svih država članica EU‑a. Udio svake države u kapitalu ESB‑a povezan je s njezinim brojem stanovnika i bruto domaćim proizvodom (BDP), i to u jednakoj mjeri. Države koje se služe eurom uplaćuju više kapitala nego ostale države članice EU‑a. Svi ti činitelji čine ključ za upis kapitala ESB‑a, kojim se određuje iznos koji plaća svaka nacionalna središnja banka.
Objašnjenje: Tko je vlasnik ESB‑a?ESB ostvaruje dobit i ima gubitke, baš kao i druge institucije. Neto dobit i gubitak ESB‑a dijele se među nacionalnim središnjim bankama europodručja. Statutom ESSB‑a određeno je da se do 20 % dobiti može zadržati u pričuvi, a preostala se dobit raspoređuje dioničarima ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, on se može pokriti iz opće pričuve, prihoda za godinu ili iz iznosa raspoređenih pojedinačnim nacionalnim središnjim bankama.
Objašnjenje: Ostvaruje li ESB dobit?Upravno vijeće izrazilo je punu podršku ukrajinskom narodu.
Provodimo sankcije u skladu s odlukama EU‑a i vlada europskih država i spremni smo poduzeti sve što je potrebno za cjenovnu i financijsku stabilnost u europodručju.
Više:
Priopćenje za javnost od 25. veljače 2022. Više o invaziji Rusije na Ukrajinu Odgovori na česta pitanja o invaziji na Ukrajinu i nadzoru banaka ESB‑aMonetarna politika
Monetarnu politiku ESB‑a čine sve mjere kojima utječemo na cijenu novca i pristup novcu kako bismo ostvarili cilj stabilnosti cijena. Glavni je instrument naše monetarne politike skup ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Svaka promjena tih stopa, uz vremenski odmak od nekoliko mjeseci, utječe na kamatne stope u cijelom gospodarstvu, među ostalim i na stope po kojima poslovne banke pozajmljuju novac građanima i poduzećima. Možemo se, po potrebi, poslužiti i drugim alatima kako bismo ostvarili svoj glavni cilj stabilnosti cijena.
Najnovije odluke o monetarnoj politici Naš cilj stabilnosti cijena i preispitivanje strategije Što je monetarna politika?Stabilnost cijena glavni je cilj ESB‑a u skladu s člankom 127. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Upravno vijeće smatra da se stabilnost cijena najbolje održava ciljanjem stope inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Stabilnim cijenama poduzeća se potiču na ulaganje a građanima se olakšava planiranje potrošnje. Osim toga, stabilne cijene pridonose povjerenju u našu valutu jer smanjuju promjenjivost količine dobara i usluga koji se mogu kupiti određenim iznosom eura.
Objašnjenje: Zašto su stabilne cijene važne? Zašto je naš inflacijski cilj 2 %?Potrebna nam je pouzdana mjera inflacije kako bismo učinkovito održali stabilnost cijena. U tu svrhu promatramo cijene stotina dobara i usluga na koje ljudi obično troše novac, na primjer cijene dobara kao što su hrana, odjeća i automobili te usluga kao što su tarifni paketi, karte za vlak i najamnine. Sve to zajedno daje nam sliku o promjenama opće razine cijena u gospodarstvu.
Tu opću sliku daje nam harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji smatramo najprikladnijom mjerom za procjenu ostvarenja našeg cilja stabilnosti cijena. Njime se mjeri inflacija potrošačkih cijena, odnosno promjene cijena usluga i dobara za široku potrošnju koje kućanstva u europodručju plaćaju tijekom vremena.
Naziva se »harmoniziranim« indeksom zato što sve države članice EU-a primjenjuju istu metodologiju. Na taj su način podatci za jednu državu usporedivi s podatcima za drugu.
Sastavljanje HIPC‑a zadaća je Eurostata i nacionalnih zavoda za statistiku, koji ga sastavljaju u skladu s harmoniziranim statističkim metodama.
Mjerenje inflacije i preispitivanje strategijeInflacija se u posljednjim mjesecima smanjila, ali i dalje je previsoka. Smanjenje inflacije potaknuto je padom cijena energije s vrlo visokih razina koje su dosegnule nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, cijene hrane i usluga i dalje snažno rastu. Cjenovni pritisci u mnogim su sektorima i dalje veliki zbog odgođenih učinaka nedavnog znatnog povećanja cijena energije i drugih ulaznih troškova. Sve većim cijenama dobara i usluga pridonose i potražnja potisnuta u pandemiji, odgođeni učinak uskih grla u opskrbnim lancima te povećanja profitnih marži i plaća.
ESB je središnja banka za euro i naša je glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, povećanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a pridonosi vraćanju inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Pomno pratimo i inflacijska očekivanja. Visoka inflacija trenutačno opterećuje građane i mnogi se brinu da će potrajati. Povećavanjem kamatnih stopa šaljemo poruku da nećemo dopustiti da inflacija ostane viša od 2 %, što pridonosi održavanju umjerenih inflacijskih očekivanja.
Povećali smo kamatne stope. Što to znači za vas?Središnje banke ponekad kupuju imovinu kao što su državne ili korporativne obveznice kako bi se smanjile dugoročne kamatne stope kada postoji rizik da će inflacija ostati niska. Na taj se način podupire gospodarstvo jer se potiču potrošnja i ulaganje, čime se u konačnici pridonosi jačanju cjenovnih pritisaka i postizanju ciljne razine inflacije od 2 %.
Zbog rasta inflacije ESB od srpnja 2022. više ne provodi neto kupnje te je u srpnju 2023. prestao s reinvestiranjem u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.
Objašnjenje: Kako funkcionira kvantitativno popuštanje? Objašnjenje: Kako funkcionira ESB‑ov program kupnje vrijednosnih papira?Novu strategiju monetarne politike objavili smo 8. srpnja 2021. Od prethodnog preispitivanja strategije 2003. u gospodarstvu europodručja i globalnom gospodarstvu došlo je do korjenitih promjena. Zbog smanjene produktivnosti, novih demografskih kretanja i posljedica financijske krize teže je postići naše ciljeve isključivo promjenom kamatnih stopa. Osim toga, provedbu monetarne politike otežavaju globalizacija, digitalizacija, prijetnja okolišnoj održivosti i promjene u financijskom sustavu.
Iako nam je glavna zadaća povjerena Ugovorima, na nama je da osmislimo strategiju monetarne politike. Tom se strategijom opisuje kako namjeravamo ostvariti svoj glavni cilj stabilnosti cijena u europodručju uporabom odgovarajućeg skupa instrumenata monetarne politike. U skladu s novom strategijom ESB simetrično cilja stopu inflacije od 2 %, što znači da je niža stopa inflacije jednako nepoželjna kao previsoka stopa inflacije.
Više o preispitivanju strategijeŽelite li doznati više o našoj monetarnoj politici: instrumentima, mjerama i odlukama?
Više o monetarnoj politici Objašnjenja: Monetarna politikaŽelite li doznati više o glavnim zaključcima preispitivanja strategije?
Pitanja i odgovori o preispitivanju strategijeNadzor banaka
Europskim nadzorom banaka postiže se dosljednost nadzora te sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava i pridonosi se financijskoj integraciji i stabilnosti.
ESB objašnjava: europski nadzor banakaJedinstveni nadzorni mehanizam (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) europski je sustav nadzora banaka. Obuhvaća nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadzorna tijela država sudionica.
SSM u tri minutePotičemo sve da nam izravno prijave sumnje na povredu mjerodavnog prava Europske unije na našoj platformi za prijavu povreda. ESB jamči odgovarajuću zaštitu svih upisanih osobnih podataka te prijavitelja i optuženih.
Smatramo da je iznimno važno da informacije budu dostupne. Nastojimo biti što transparentniji, ali istodobno štitimo povjerljivost informacija povezanih s načinom obavljanja zadaća ESB‑a.
Informacije o pojedinačnim nadziranim bankama posebno su zaštićene nizom zahtjeva za čuvanje poslovne tajne kako je određeno u europskom pravu (npr. u direktivi o kapitalnim zahtjevima).
Pristup dokumentima ESB‑a uređen je Odlukom ESB/2004/3 od 4. ožujka 2004., sa svim izmjenama. Zato što želimo biti otvoreni i transparentni te omogućiti i olakšati istraživanje, stvorili smo javni registar dokumenata.
Javni registar dokumenataBanke koje ESB izravno nadzire nazivaju se značajnim institucijama, a one koje neizravno nadzire manje značajnim institucijama.
Popis subjekata koje nadzire ESBNadzornici procjenjuju rizike kojima su banke izložene i provjeravaju njihovu sposobnost da pravilno upravljaju tim rizicima u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Postupak se provodi radi dosljedne procjene profila rizičnosti banaka i, po potrebi, odlučivanja o potrebnim nadzornim mjerama.
Više o SREP-uNadzorna tijela provode testiranja otpornosti na stres kako bi vidjela koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati testiranja otpornosti na stres pomažu nadzornim tijelima da otkriju ranjivosti banaka i upozore na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama.
Više o testiranju otpornosti na stresNedavni događaji povezani s pandemijom i invazijom Rusije na Ukrajinu iznova su pokazali važnost zaštite ključnih usluga od napada i prekida rada. Kako bi ojačao financijski sektor EU‑a i povećao njegovu digitalnu otpornost, ESB ispituje izloženost banaka IT rizicima i procjenjuje njihovu sposobnost upravljanja tim rizicima. To čini s pomoću okvira za izvješćivanje o kiberincidentima i pregledavanjem odgovora banaka u godišnjem upitniku o IT rizicima. Osim toga, ESB će 2024. provesti tematsko testiranje otpornosti na stres usredotočeno na kiberotpornost, odnosno na sposobnost banaka da odgovore na uspješan kibernapad i da se od njega oporave.
Naš članak o IT rizicima i rizicima za kibersigurnost Ključni podatci o IT rizicima i rizicima za kibersigurnostESB može izreći sankcije, tj. novčane kazne, značajnim bankama koje povrijede izravno primjenjivo pravo EU‑a ili odluke odnosno propise ESB‑a. U slučaju povreda nacionalnog prava kojim se provode direktive EU-a, povreda koje počine fizičke osobe ili u slučaju potrebe izricanja nenovčane kazne, ESB može zatražiti da odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo pokrene odgovarajući postupak. Nacionalno nadležno tijelo provodi te postupke i odlučuje o kaznama u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.
Kazne koje ESB izriče unutar djelokruga nadzornih zadaća objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a:
Nadzorne sankcije Više o sankcijamaEuro i platni sustavi
Stvaranje eura dojmljivo je postignuće koje je zbližilo građane Europe jer zahvaljujući njemu mogu mnogo jednostavnije i sigurnije putovati te studirati i raditi u inozemstvu. Jedan od najvažnijih koraka u procesu europske integracije bio je Ugovor iz Maastrichta, kojim je, među ostalim, omogućeno stvaranje zajedničke valute.
Kakve je pogodnosti euro donio Europljanima?ESB istražuje mogućnost uvođenja digitalnog eura. Digitalni euro bio bi elektronički novac, koji bi izdavao Eurosustav. Zato što bi bio centralnobankarski novac, ne bi bio rizičan. Gotovina je trenutačno jedini centralnobankarski novac koji se rabi za plaćanja malih vrijednosti. Digitalni euro bio bi još jedno sredstvo plaćanja u eurima: on bi bio dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Mogao bi se, kao jednakovrijedan, mijenjati za sve druge oblike eura, npr. novčanice.
Digitalni euro odlikovao bi se učinkovitošću digitalnog platnog instrumenta i pouzdanošću centralnobankarskog novca. Pridonio bi daljnjoj neovisnosti EU‑a o digitalnim sredstvima plaćanja koja se izdaju i kontroliraju izvan europodručja. Njime bi se ojačale financijska stabilnost i monetarna suverenost te pridonijelo održavanju povjerenja u plaćanja u digitalnom dobu.
Kriptoimovina se bitno razlikuje od centralnobankarskog novca. Njezine su cijene krajnje volatilne, što otežava uporabu kriptoimovine kao sredstva plaćanja ili obračunske jedinice. Kriptoimovina nema intrinzičnu vrijednost i nijedna javna institucija ne jamči za nju. Slično je i sa stabilnim kriptokovanicama: njihova pouzdanost ovisi o izdavatelju i odnosnoj imovini. Ovisi i o tome hoće li izdavatelj održati obećanje i održati vrijednost kovanica. Za razliku od njih, digitalni euro bio bi centralnobankarski novac. To znači da bi ga izdala središnja banka i da bi bio osmišljen tako da zadovolji potrebe građana za privatnošću i sigurnošću.
Stručnjaci Eurosustava utvrdili su glavne kriterije koje bi digitalni euro trebao ispuniti a koji nam omogućuju da stvorimo sliku o tome kako bi mogao izgledati: velika dostupnost, pouzdanost, sigurnost, učinkovitost, privatnost i usklađenost sa zakonom. Digitalni euro bio bi interoperabilan s postojećim platnim uslugama, što bi olakšalo paneuropska plaćanja i druge usluge.
Eurosustav ne želi prikupljati podatke o plaćanjima pojedinaca, pratiti platne navike ni dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama.
Premda će korisnici vjerojatno morati dati identifikacijske podatke kada prvi put budu pristupali uslugama digitalnog eura, za njihova plaćanja i dalje može biti zajamčena visoka razina privatnosti.
Euronovčanice su opipljiv i vidljiv simbol europskog jedinstva. Njihovo posuvremenjivanje naša je dužnost. U sklopu redovitog razvoja euronovčanica dvadeset godina nakon njihova uvođenja vrijeme je da ponovno razmotrimo njihov dizajn.
U prosincu 2021. ESB je počeo razmatrati ideje za novu temu novčanica, čime je započeo postupak redizajniranja euronovčanica kako bi ih približio europskim građanima te kako bi novčanice i njihova zaštitna obilježja bili izrađeni najboljom, najodrživijom dostupnom tehnologijom.
Postupak redizajniranja sastoji se od dviju uzastopnih faza: odabira nove teme i razvoja novih rješenja za dizajn. Javnost će biti uključena tijekom cijelog postupka: ESB i posebno poduzeće za istraživanje provodit će javne ankete.
Trenutačno se predviđa da će Upravno vijeće ESB‑a odlučiti o novom dizajnu euronovčanica u 2026.
Više o postupku redizajniranjaNovčanice od 500 € više se ne izdaju. No i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja, stoga ih i dalje možete rabiti kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.
Više o novčanici od 500 €Slike euronovčanica mogu se rabiti bez našeg prethodnog odobrenja u neposlovne svrhe ako je njihova uporaba u skladu sa svim postojećim pravilima (vidi posebno članak 2. Odluke ESB/2013/10) kako bi se otklonila mogućnost zamjene reprodukcije za autentičnu novčanicu jer bi to naštetilo povjerenju u euro.
Želite li rabiti slike euronovčanica visoke rezolucije u poslovne svrhe, obratite nam se na adresu [email protected] i objasnite zašto su vam takve slike potrebne a mi ćemo ocijeniti vaš zahtjev. Ako ga odobrimo, poslat ćemo vam odgovarajuće elektroničke slike.
Usluge sustava TARGET usluge su koje razvija i kojima upravlja Eurosustav. Te usluge omogućavaju nesmetan tok gotovine, vrijednosnih papira i kolaterala u cijeloj Europi.
Te usluge infrastrukture financijskog tržišta uključuju usluge T2 (za namiru plaćanja velikih vrijednosti), T2S (za namiru vrijednosnih papira), TIPS (za trenutačna plaćanja malih vrijednosti) i ECMS (za upravljanje kolateralom). Riječ je o uslugama namire u centralnobankarskom novcu. T2 je platforma za plaćanja velikih vrijednosti koju najčešće rabe središnje i poslovne banke.
Napominjemo da ESB i nacionalne središnje banke ne mogu davati informacije o pojedinačnim bankovnim transferima, bilo da je riječ o transferima unutar europodručja ili međunarodnim transferima.
Više o uslugama sustava TARGETTIPS je usluga sustava TARGET koju su 2018. zajedno pokrenuli ESB i nacionalne središnje banke i koja pružateljima platnih usluga omogućuje da svojim korisnicima nude prijenos sredstava u realnom vremenu u bilo koje doba. Zahvaljujući TIPS‑u, trenutačna plaćanja sada mogu biti i brza i sigurna.
Više o TIPS-uŠto je naša gotovinska strategija? Zašto je gotovina važna? Kako plaćaju stanovnici europodručja?
Zašto su platni sustavi toliko važni?
Posjetite odjeljak o plaćanjima i tržištima na našim mrežnim stranicama.Klimatske promjene
U našem je velikom interesu pridonijeti smanjenju klimatskih rizika u okviru svojih ovlasti. Klimatske promjene važne su za aktivnosti ESB‑a zato što utječu na gospodarstvo i stoga na naš cilj održavanja stabilnosti cijena. Također utječu na naše aktivnosti nadzora banaka i na upravljanje našom izloženošću klimatskim rizicima.
Zašto su klimatske promjene važne za aktivnosti ESB‑a?Na svojim mrežnim stranicama redovito objavljujemo informacije o tome kako pristupamo pitanju klimatskih promjena.
Klimatske promjene i ESB Klimatske promjene i nadzor banaka Zaštita okoliša u ESB‑uNaš odgovor na pandemiju
ESB je 2020. i 2021. uveo niz mjera monetarne politike i nadzora banaka kako bi ublažio učinak pandemije na gospodarstvo europodručja i podržao sve europske građane.
Naš odgovor na pandemijuU odgovorima na česta pitanja možete pronaći pojedinosti mjera povezanih s pandemijom koje je nadzor banaka ESB‑a provodio 2020. i 2021.
Jedna od tih mjera monetarne politike bio je hitni program kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), program kupnje vrijednosnih papira pokrenut u ožujku 2020. Zamišljen je kao pomoć građanima, poduzećima i vladama da dođu do potrebnih sredstava, i to po povoljnim uvjetima, te time i kao pomoć gospodarstvu da prebrodi probleme povezane s pandemijom.
Objašnjenje: Što je hitni program kupnje zbog pandemije (PEPP)? Priopćenje za javnost o PEPP‑uDana 10. veljače 2022. najavili smo prekid posljednjih privremenih mjera potpore koje su još bile dostupne bankama.
Aktivnosti kojima se ne bavimo
Odobrava li ESB izravno zajmove građanima ili poduzećima?
Ne. ESB nije poslovna banka i ne pruža bankovne usluge građanima i poduzećima. Ne nudimo kredite ni štedne račune i nemamo mrežne stranice za internetsko bankarstvo.
Je li nadzor banaka ESB‑a odgovoran za zaštitu potrošača i sprječavanje pranja novca?
Nije. Zaštita potrošača i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a. Za njih su i dalje odgovorna nacionalna nadležna tijela. Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da joj se izravno obratite ili pritužbu uputite nacionalnom tijelu nadležnom za zaštitu potrošača.
Informacije o sprječavanju pranja novcaBudite oprezni
Prijevare – zlouporaba imena i logotipa ESB‑a
ESB ne pruža usluge poslovne banke. Naše ime katkad se zlorabi u vezi s lažnim financijskim transakcijama i drugim prijevarnim radnjama. Može se dogoditi da se netko lažno predstavlja kao član našeg osoblja ili da se članovi osoblja spominju u prijevarama a moguća je i zlouporaba našeg imena i logotipa.